Ateroskleroza nakon 40-te: Pripazite na ove simptome

Ateroskleroza je vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod kardiovaskularnih bolesti. Nema klasičnih simptoma, razvija se godinama, a najčešće se dijagnosticira kada osoba već ima visoki rizik od srčanog ili moždanog udara ili ga je već doživjela. Ako ste se barem malo zabrinuli, to je dobro. Riječ je o bolesti koja vam kroz simptome drugih kardiovaskularnih bolesti upućuje poziv na djelovanje. Ti simptomi se mogu razlikovati među polovima. Više pročitajte u nastavku članka.

Šta je ateroskleroza?

Ateroskleroza je bolest koja uzrokuje smanjenu prohodnost i elastičnost krvnih žila. Karakterizira ju neravnomjerno stvaranje plaka u zidu arterije zbog čega dolazi do otežanog dotoka krvi do svih organa i dijelova tijela. Neki od razloga su stres u svakodnevnom životu i nezdrave navike. Često se prvi znakovi javljaju nakon 40. godine života, pa je izuzetno važno promijeniti određene navike na vrijeme kako biste usporili cijeli proces.

Uz aterosklerozu se često vežu određene nejasnoće, zato vam u nastavku donosimo obrazloženja najčešćih nejasnoća koje se vežu uz ovu bolest.

Najčešće nejasnoće o aterosklerozi

Nejasnoća 1: Ako nije „brdo plaka“ u krvnoj žili, to nije ateroskleroza

Ovo nije tačno. Aterosklerotski plak može biti stabilan ili nestabilan. Stabilni plakovi u većini sužavaju krvnu žilu više od 50%, dok ju nestabilni sužavaju manje od 50%. Nestabilni plakovi su zbog svoje mekoće skloni spontanoj eroziji i puknuću, te mogu uzrokovati trombozu. Najveći dio kliničkih događaja upravo nastaje zbog nestabilnih plakova. Važno je napomenuti da su obje vrste plaka opasne, ali zbog svega navedenog, nestabilni plak je ipak opasniji i teže se otkrije.

Nejasnoća 2: Masnoće u krvi i ateroskleroza

Povišene masnoće u krvi nemaju simptoma zbog čega se najčešće otkrivaju slučajno, ali prije toga se ne zna koliko dugo su bile povišene i koliku štetu su napravile krvnim žilama. Isto tako, kada ih osoba dovede pod kontrolu, one se opet mogu povisiti u budućnosti i na takav način nastaviti svoj negativan uticaj, a da osoba toga nije ni svjesna. Povišene masnoće u krvi predstavljaju povećan rizik za razvoj ateroskleroze.

Nejasnoća 3. Neregulirani visoki krvni pritisak i uticaj na krvne sudove

Visoki krvni pritisak nema simptoma zbog čega se najčešće dijagnosticira sa zakašnjenjem. Isto tako, nakon dijagnosticiranja i započinjanja terapije samo mali broj ljudi ima dobro reguliran krvni pritisak. To znači da je visoki krvni pritisak, tokom vremena, napravio određenu štetu na krvnim žilama i narušio njihovu funkciju. Uz to, krvni pritisak i dalje varira zbog čega je teško tvrditi da su stvari pod kontrolom. Visoki krvni pritisak oštećuje krvne žile, ubrzava razvoj ateroskleroze i predstavlja povećani rizik od pucanja aterosklerotskog plaka.

Pored visokog krvnog pritiska, potrebno je naglasiti i povećan nivo glukoze u krvi koji isto utiče na razvoj bolesti, a neizostavan je i stres.

Simptomi ateroskleroze

Kao što je navedeno na početku članka, ateroskleroza nema klasične simptome već se njen razvoj manifestira kroz prisustvo prethodno navedenih pokazatelja. Stoga, ako imate problema s visokim krvnim pritiskom ili masnoćama u krvi, to su prvi znakovi za uzbunu, dok je prisustvo niže navedenih znakova krajnji znak:

• • Problemi s radom srca
  • Slaba periferna cirkulacija
  • Prolazni ishemijski napad (TIA). Ovo je “mini moždani udar” koji ima iste simptome kao i moždani udar, ali nestaje u roku od 20 minuta bez posljedica.
  • Bol u prsima tokom fizičke aktivnosti koji prestaje kada se odmarate

Važno je znati da kod žena postoje neke ključne razlike kako u razvoju bolesti, tako i u simptomima. Saznajte više o koronarnoj bolesti srca kod žena ovdje,  a ako želite pročitati više o ženskim atipičnim simptomima moždanog udara, kliknite ovdje.

Posljedice ateroskleroze

Arterije zahvaćene aterosklerozom gube na elastičnosti, a njihov promjer se vremenom sužava, što dovodi do sve lošije cirkulacije i teže kliničke slike. Često su suženja toliko izražena da je potrebno ugrađivanje stenta ili bajpasa. Nažalost, to ne znači da se u bliskoj ili daljoj budućnosti to isto ne može dogoditi na nekom drugom mjestu gdje je plak, prije jednog od zahvata, bio tek u povojima. Kao što smo već i rekli ateroskleroza se razvija neravnomjerno, a tu je i razlika u plakovima.

Kako liječiti aterosklerozu?

Kako biste usporili razvoj bolesti, izuzetno je važno promijeniti životne navike. Za početak, važno je prilagoditi svoju ishranu i birati zdravije opcije. Ako pušite, prestanite, a ako pijete, ograničite konzumaciju alkohola. Također, krećite se najmanje pola sata dnevno. Naravno, ako mislite da bi vam fizička aktivnost mogla štetiti, posavjetujte se sa svojim ljekarom.

Podrška okoline je jako važna za održivost zdravih navika, posebno kako biste lakše kontrolirali reakciju na svakodnevni stres kojem ste izloženi. Nije uvijek sve u našoj kontroli, ali važno je ne izlagati se stresnim situacijama, ako je to moguće.

Strauss kapi

Uz sve navedene savjete i zdrave navike koje je potrebno ugraditi u vaš svakodnevni život, izuzetno je važna i aktivna briga o zdravlju krvnih žila. U tome vam mogu pomoći Strauss kapi jer se radi o klinički dokazanom prirodnom proizvodu koji već više od 40 godina pomaže ljudima kako bi poboljšali i očuvali svoje zdravlje:

• čiste krvne žile od aterosklerotskog plaka
• utiču na nivo masnoća u krvi
• snižavaju krvni pritisak
• potiču normalnu cirkulaciju
• doprinose normalnom radu srca