Koronarna bolest srca: Tiha opasnost koje mnoge žene nisu svjesne

Koronarna bolest srca prvi je uzrok smrti žena u Bosni i Hercegovini i svijetu. Otprilike tri puta više žena umre od koronarne bolesti srca nego od raka dojke. Čak i kod žena s rakom dojke, koronarna bolest srca vodeći je uzrok smrti.

Koronarna bolest srca naziv je za skupinu bolesti koje nastaju kao rezultat nakupljanja većih ili manjih količina aterosklerotskog plaka na zidovima koronarnih arterija. To dovodi do potpunog ili smanjenog protoka krvi kroz krvne žile koje snabdijevaju srce krvlju.

Iako žene od koronarne bolesti srca umiru više nego muškarci, rak dojke je i dalje najpoznatija „ženska bolest“. Prema istraživanju koje je provedeno 2012. godine u Sjedinjenim Američkim Državama samo 56% žena je svjesno opasnosti i činjenice da je koronarna bolest srca vodeći uzrok smrti za žene.

Taj nedostatak osviještenosti i znanja ima vrlo stvarne posljedice. Žene koje dožive srčani udar imaju veću vjerovatnoću da će pogrešno shvatiti simptome i odgoditi traženje liječenja. Prema Izvještaju Kanadske zaklade za srčani i moždani udar za 2018. godinu, čak 78% žena nije prepoznalo prve znakove srčanog udara.

Razlike između muškaraca i žena

Potrebno je istaknuti razliku u simptomima. Dok neke žene koje dožive srčani udar mogu osjetiti jaku bol u prsima, kod mnogih drugih taj simptom izostane uz pojavu puno suptilnijih simptoma poput nedostatka daha, nelagode u rukama, vratu i čeljusti, znojenja ili mučnine. Iako su ovi simptomi prilično česti kod žena, još ih se naziva “atipičnim”, što indirektno sugerira da žensko iskustvo nije normalno. Ali, oni su normalni za žene.

Proces formiranja aterosklerotskog plaka drugačiji je kod žena nego muškaraca. Dok je kod muškaraca aterosklerotski plak lokaliziran kod žena on je raspoređen ravnomjerno duž zida, pa je teško utvrditi da li se radi o genetski užim aterijama ili je suženje uzrokovano plakom. Osim toga, žene s dijabetesom imaju 44% veći rizik za razvoj koronarne bolesti srca od muškaraca.

A razlike su evidentne i u anatomiji. S obzirom na manju veličinu tijela, žene imaju manje srce i arterije od muškaraca. To je povezano s većom smrtnošću tijekom operacija aortokoronarnog premoštenja (bajpas). Manje arterije problematične su i za dijagnostičke tehnike poput elektrokardiograma (EKG) i koronarnog angiograma (rendgenski snimanje srčanih arterija) koji bi trebali dijagnosticirati bolest.

Nažalost, rizik od koronarne bolesti srca, kao i srčanog i moždanog udara je još uvijek podcjenjen jer se smatra da su žene zaštićene hormonskim statusom, međutim, potrebno je istaći da je on niži samo u fertilnoj dobi dok se ulaskom u menopauzu on izjednačava s rizikom kod muškaraca.

Nedovoljno istražene, prepoznate i liječene

Tek u posljednjih desetak godina, kardiovaskularne bolesti kod žena doživjele su poseban interes. Prijašnja znanstvena istraživanja obuhvaćala su uglavnom mušku populaciju, a danas se zna da se rezultati tih istraživanja ne mogu u potpunosti primijeniti na žene s obzirom na njihove razlike u biologiji, anatomiji i čimbenicima rizika. Trudnoća, menopauza i hormonale promjene tokom života samo su neki od brojnih čimbenika koje utiču na kardiovaskularno zdravlje žena. Primjerice, gotovo trećina žena koje su doživjele srčani udar imala je neki poremećaj u trudnoći, poput gestacijskog dijabetesa, preeklampsije ili hipertenzije.

Kardiovaskularne bolesti kod žena imaju svoje specifičnosti, a da bi se stvari promijenile potrebno je primijeniti nova znanja u dijagnosticiranju i liječenju kako bi se ženama omogućila što sigurnija i kvalitetnija zdravstvena zaštita.

Kako smanjiti rizik?

Smanjite stres. Emocionalni stres može biti jednako važan čimbenik rizika za zdravlje srca kao i pušenje, jer aktivira proces u mozgu koji može rezultirati razvojem upalnih procesa u krvnim žilama (The Lancet, January 2017).

Važna je i prevencija, ali ona pravovremena prije pojave bilo kakvih simptoma bolesti ili čimbenika rizika koji utiču na zdravlje krvnih žila, poput povišenih masnoća u krvi, krvnog pritiska i dijabetesa. Kontrolirajte svoje zdravlje nakon 40-te godine života, jer navedeni čimbenici rizika nemaju simptoma pa se veoma često otkrivaju kada su već ostavili trag na krvnim žilama.

Strauss kapi

Također, s pojavom prvih simptoma bolesti ili nabrojanih čimbenika rizika, veoma je važno djelovati i na krvne žile, njihovu prohodnost i elastičnost, a ne djelovati na sistem polovično. Samo na takav način možete sa sigurnošću poboljšati i očuvati zdravlje svog srca i krvnih žila. U tome vam mogu pomoći Strauss kapi jer se radi o klinički dokazanom prirodnom proizvodu koji od 1980. godine pomaže ljudima o čemu postoje brojna svjedočanstva zadovoljnih korisnika.

• čiste krvne žiče od aterosklerotskog plaka
• potiču normalnu cirkulaciju
• utiču na nivo masnoća u krvi
• snižavaju krvni pritisak
• doprinose normalnom radu srca