Kako dijabetes utiče na krvne žile

Dijabetes je bolest koja u velikoj mjeri utiče na kardiovaskularno zdravlje. Dijagnosticira se u prosjeku sa 4 godine zakašnjenja, a do tada tiho oštećuje krvne žile i doprinosi razvoju ateroskleroze. Sam podatak da osobe s dijabetesom imaju 25 puta veći rizik od amputacije noge govori o ozbiljnosti ove bolesti. U nastavku pročitajte više o dijabetesu te saznajte kako si pomoći u očuvanju zdravlja.

Šta je dijabetes

Dijabetes je hronična endokrina bolest koju označava povišeni nivo šećera u krvi. Nastupa kada pankreas ne proizvodi dovoljno inzulina ili u slučajevima kada tijelo ne može dobro koristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je važan hormon odgovoran za regulaciju šećera u krvi.

Dijagnozu šećerne bolesti ili dijabetesa postavlja liječnik na temelju nalaza. Ako je u dva navrata razina šećera u krvi natašte veća od 7 mmol/l ili ako je razina šećera u krvi u bilo koje vrijeme tijekom dana veća od 11,1 mmol/l, smatra se da osoba nema dobru regulaciju šećera u krvi i dijagnosticira se dijabetes.

Kakve rizike dijabetes donosi

Ako se ne kontrolira, visoki nivo šećera u krvi oštetit će krvne žile i dovesti do različitih zdravstvenih problema. Osim povišenog nivoa šećera u krvi, osobe oboljele od dijabetesa često imaju visoki krvni pritisak i povišene masnoće u krvi koje dodatno utiču na zdravlje krvnih žila i povećavaju rizik od pratećih posljedica.

1. Koronarna bolest srca – sa razvojem ateroskleroze u koronarnim arterijama dolazi do razvoja simptoma angine pektoris i srčanog udara čiji su najčešći upozoravajući znakovi bol i nelagoda u prsima.
2. Moždani udar – osobe s dijabetesom imaju tri puta veći rizik od suženja karotidnih arterija što značajno povećava rizik od moždanog udara.
3. Oštećenje živaca – česta posljedica povišenog nivoa šećera u krvi koja dovodi do gubitka osjeta topline, dodira i boli. Ne smijemo zaboravit i na uticaj koji to može imati kod pojave simptoma srčanog udara ili angine pektoris. Netipični simptomi poput boli slabijeg intenziteta ili njen izostanak jedni su od manifestacija oštećenja.
4. Periferna cirkulacija i dijabetičko stopalo – zbog otežanog dotoka krvi do perifernih dijelova tijela rane teže zacjeljuju što može dovesti do infekcije. Najčešće pogađa stopala. Sa razvojem neosjetljivosti kao posljedica oštećenja živaca postoji veća vjerojatnost od ozljeda koje mogu dovesti do gangrene i amputacije oboljelog dijela ako se ne liječe na vrijeme.
5. Oštećenje bubrega i vida – ako se ne liječi ili slabo kontrolira, povišen nivo šećera u krvi dovest će do zatajenja bubrega i potrebe za dijalizom. Isto tako zbog oštećenja krvnih žila na očnoj pozadini može doći do slabljenja ili gubitka vida.

Vrste dijabetesa

Razlikujemo dva osnovna tipa dijabetesa: tip 1 – kada pankreas ne proizvodi inzulin i tip 2, u slučaju kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.

Dijabetes tip 1 može se javiti u bilo kojoj životnog dobi, no najčešće se javlja kod djece i mladih zbog poremećaja imunološkog sustava koji stvara antitijela koja uništavaju vlastite stanice pankreasa. Ovaj tip dijabetesa ima 10% oboljelih te je jedini lijek primanje inzulina.

Dijabetes tip 2 je najzastupljeniji, čak 90% ljudi sa šećernom bolesti ima tip 2. Od ovog tipa dijabetesa može oboljeti bilo tko, a najčešći uzrok su loše životne navike. U većini slučajeva se otkriva u višem stupnju razvoja bolesti kada su nastale komplikacije na drugim organima.

Zašto je važno spomenuti predijabetes

Za razliku od dijabetesa, predijabetes se javlja kada je razina šećera u krvi povišena, ali nedovoljno visoka da bi se dijagnosticirao dijabetes. Smatra se da osoba ima predijabetes ukoliko je razina šećera krvi natašte između 5,9-6,9mmol/l i iznad 7,7mmol/l poslije obroka.

Bitno je istaknuti da predijabates nije bezopasan te da, kao dijabetes, oštećuje krvne žile i doprinosi razvoju ateroskleroze. Izostanak simptoma čini predijabetes opasnim jer prođe neopaženo što povećava rizik od razvoja dijabetesa u budućnosti. Kako bi se to izbjeglo, vrlo je bitno provjeriti svoje brojke i reagirati na vrijeme. Stil života osoba sa predijabetesom najčešće je povezan sa nedovoljno tjelesne aktivnosti i lošim životnim navikama.

Važnost kontrole

Glavni pokazatelj koliko je vaš dijabetes reguliran je hemoglobin A1c koji se dobiva vađenjem krvi. Test pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi kroz određeno vremensko razdoblje, najčešće u zadnjih 3 ili 6 mjeseci.  Ako je hemoglobin A1c povišen, smatra se da dijabetes nije dobro reguliran i da dalje doprinosi razvoju ateroskleroze iako je trenutna razina šećera u krvi u granicama normale. Vaš liječnik će na temelju vaših nalaza i stanja odrediti učestalost budućih kontrola.

Preporuke stručnjaka

Držati glukozu u granicama normale, zdravije živjeti što podrazumijeva kvalitetniju prilagođenu ishranu, a kod dijabetičara je posebno važno kretanje – šećer je energija koju treba potrošiti. Korisno je konzumiranje hrane bogate vlaknima, dok voće i povrće može pomoći u održavanju zdravog nivoa šećera u krvi. Sa druge strane, važno je izbjegavati hranljive namirnice koje sadrže visok nivo šećera i masnoća, eliminirati pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola.

Uz gore navedeno, također je vrlo važno redovito kontrolirati hemoglobin A1c te održavati krvni pritisak i masnoće u granicama normale. Zbog stanja krvnih žila ciljane vrijednosti za osobe oboljele od dijabetesa su nešto niže i trebale bi biti:

• hemoglobin A1c ispod 7%
• krvni pritisak ispod 130/80 mmHg
• LDL holesterol ispod 2,59 mmol/l

Osigurajte svoje zdravlje i kvalitet života

Preuzmite kontrolu nam dijabetesom promjenom životnih navika i fizičkom aktivnošću, a kako bi vašim krvnim žilama pružili učinkovitu podršku, tu su Strauss kapi. Strauss kapi su klinički dokazan, prirodan proizvod koji od 1980. godine pomaže ljudima kako bi osigurali zdravlje svom kardiovaskularnom sistemu.  

• čiste krvne žile od plaka i osiguravaju njihovu normalnu elastičnost
• potiču normalnu cirkulaciju
• snižavaju krvni pritisak
• doprinose normalnom radu srca
• utiču na razinu masnoća u krvi