Frankov znak: Čimbenik rizika bolesti krvnih žila

Od bolesti srca i krvnih žila svake godine u svijetu umre 20,5 milijuna ljudi. Mnogi od ovih događaja pogađaju osobe koje nemaju vidljive simptome bolesti srca i krvnih žila te su bez klasičnih rizičnih faktora kao što su povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, dijabetes, pušenje, pretilost ili sjedilački način života. Ta nelogičnost ponukala je ljekare na istraživanje drugih mogućih simptoma i znakova koji bi mogli pomoći u otkrivanju rizičnih skupina.

Šta je to Frankov znak?

Frankov znak je, stručno gledano, vrsta dermatološkog biljega koji je dobio ime prema ljekaru Sandersu T. Franku koji je 1973. godine prvi uočio i izložio tezu o mogućoj povezanosti ovog znaka s pojavom ateroskleroze i krvožilnih oboljenja. Na temelju njegovih zapažanja napravljeno je više od 40 odvojenih istraživanja koja ukazuju na činjenicu kako je ovaj znak mogući indikator razvoja bolesti srca i krvnih žila. 

Zaključci i rezultati nekih istraživanja

• u Hrvatskoj je 2006. godine napravljena znanstvena studija kojom se istraživalo pripada li Frankov znak čimbenicima razvoja cerebrovaskularne bolesti ili moždanog udara i sličnih moždanih poremećaja povezanih s bolestima krvnih žila. Istraživanje je provedeno na uzorku od 60 ispitanika u dobi od 53 do 78 godina starosti. U skupinu A svrstani su ispitanici s prisutnim, a u skupinu B ispitanici s odsutnim Frankovim znakom. Svima je napravljen obojeni Doppler karotidnih arterija i određena debljina intimalne stijenke na zajedničkoj karotidnoj arteriji. Ispitavanjem je dokazano da 73% ispitanika s prisutnim Frankovim znakom imalo povećani rizik za razvoj cerebrovaskularne bolesti. Također kod ispitanika koji nemaju Frankov znak ta brojka je iznosila samo 30%. Istraživanje je pokazalo statistički značajnu povezanost Frankovog znaka i povećanja debljine zida inime na zajedničkoj karotidnoj arteriji. To podupire hipotezu prema kojoj je ovaj znak čimbenik rizika cerebrovaskularne bolesti na koji se ne može uticati.
• u Švedskoj je 2006. godine napravljena znanstvena studija kojom se istraživalo postoji li povezanost Frankovog znaka i koronarnih oboljenja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 520 umrlih osoba od kojih je 286 osoba imalo prisutan Frankov znak. Ispitavanjem je dokazana snažna povezanost između Frankovog znaka i koronarih oboljenja kod 75% osoba sa prisutnim Frankovim znakom, pri čemu je za osobe mlađe od 40 godina ta brojka iznosila 68%. Zaključak ovog istraživanja je bio da je Frankov znak koristan pokazatelj koronarih oboljenja u mlađoj populaciji, te da se učestalost pojavljivanja Frankovog znaka povećava sa godinama.
• zaključak istraživanja provedenog u Japanu 2009. godine je bio kako je Frankov znak koristan dermatološki indikator ubrzanog procesa starenja, što možemo zaključiti iz prekomjernog gubitka telomera, te da se Frankov znak može koristiti kao indirektan marker za visokorizične pacijente.
• u istraživanju koje je trajalo deset godina na uzorku od 264 ispitanika ustanovljeno je kako se rizik od negativnih srčanih događaja povećava s pojavljivanjem Frankovog znaka na oba uha. Naime, pacijenti s Frankovim znakom na jednom uhu imali su 33% veći rizik, a pacijenti sa Frankovim znakom na oba uha 77% veći rizik da će im se dogoditi ugradnja srčanog bajpasa, srčani udar ili smrt uzokovana bolestima srca i krvnih žila u odnosu na pacijente bez Frankovog znaka.